Po?etna Dizalice topline Pitanja na temu

Pitanja na temu dizalica topline (toplinskih pumpi)

1. Zašto dizalica topline ?

Fosila goriva koja se naj?eš?e koriste kao izvor energije za grijanje, su prema svim procjenama ograni?ena, i kao takva u situaciju kad potrebe za energijom rapidno rastu, biti ?e svakim danom sve skuplja. Tako?er izgaranjem fosilnih goriva nastaju velike koli?ine dušikovih  oksida i sumpornog dioksida ?ime se nanosi nepopravljiva šteta za okoliš. Toplinske pumpe za svoj rad koriste elektri?nu energiju a ve?inu potrebne toplinske energije crpe iz okoliša, proizvodnja elektri?ne energije i danas manje zaga?uje okoliš od npr. Industrije a u budu?nosti sve više elektri?ne energije dobivat ?emo iz obnovljivih izvora energije, tokova rijeka,plime,sunca i vjetra.

 

2. Koje izvore energije iz okoliša možemo koristiti ?

Iz okoliša energiju možemo dobiti na tri na?ina: iz vanjskog zraka, zemlje i podzemnih voda.

Zrak/Voda dizalice topline izvla?e energiju iz zraka, kojeg ima prakti?ki neograni?eno, a toplinu iz zraka možemo preuzimati sve do -20°C temperature zraka.

Zemlja/Voda dizalice topline izvla?e energiju iz zemlje putem dubinske sonde  ili površinskog kolektora, teoretski i ovaj izvor topline je neograni?en, a temperature zemlje je prakti?no konstantna tijekom cijele godine te je ovo jedan od najiskoristivijih na?ina dobivanja topline.Pritom su dubinske sonde skuplja opcija dok kod površinskih kolektora treba odre?ena površina terena, zavisno o snazi toplinske pumpe.

Voda/Voda dizalice topline izvla?e energiju iz podzemnih voda i jezera, iz bunara ili ako ste blizu vodenih površina iz npr jezera. Teoretski i ovaj izvor topline je neograni?en ako imamo dovoljno podzemnih tokova ili dovoljnu koli?inu vode u bunaru ili jezeru iz kojeg izvla?imo energiju, što traži dodatna ispitivanja i dozvole nadležnih institucija ali daje najbolju iskoristivost me?u svim dizalicama topline.

Koji izvor topline i koju dizalicu topline odabrati za vaš objekt, savjetovat ?emo Vas mi ili ovlašteni projektant strojarskih instalacija.

 

3. Koji izvor topline iz okoliša je najbolji ?

Prema COP ( Coefficient of performance ) faktoru redom :

  1. Podzemne vode – imaju najvišu (oko 12-15C) i konstantnu temperaturu tijekom cijele godine, najbolji je prijenos topline no ovakvi izvori topline zahtijevaju dozvolu od nadležnih institucija, potrebna su probna bušenja, utvr?ivanje kvalitete vode,potrebna su dva bunara, nema svagdje podzemnih voda ili bara, jezera, no daju najviše energije tj COP od 5 i više.
  2. Zemlja – tako?er ima konstantnu temperaturu tijekom cijele godine, me?utim prijenos topline ovisi o sastavu tla, glinena i vlažna tla bolje prenose toplinu za razliku od pjeskovitih i suhih.Za površinske kolektore potrebna je velika površina terena za ugradnju kolektora a za dubinske sonde potrebno je bušenje jedne ili više bušotina ovisno o prora?unu.U svakom slu?aju odli?an izvor topline, no uz nešto ve?e po?etno ulaganje. Svakako preporu?ljiv izvor enetgije, s COP od preko 4 .
  3. Zrak – kao izvor topline je najdostupniji, ima ga svugdje oko nas i nisu potrebne posebne dozvole za njegovo iskorištavanja.Temperatura zraka varira ovisno o godišnjem dobu, klimatskoj zoni te no?i/danu, no dostupnost zraka, mnogo manja po?etna investicija, nove tehnologije koje omogu?uju rad dizalica topline na  temperaturama zraka do -20°C i uz nešto manji prosje?ni COP ( od 3 na više ) možemo zaklju?iti da na godišnjoj razini potrošnja energije nije bitno ve?a od ostalih izvora topline, a po?etna je investicija bitno manja.

 

4. Kako toplinska pumpa podiže toplinu s niže temperature na višu ?

Toplinska pumpa, pomo?u kompresora pokretanog elektri?nom energijom, preuzima toplinsku energiju iz okoliša ( akumuliranu sun?evu energiju u tlu, vodi zraku ), na na?in da prema drugom termodinami?kom  zakonu, toplina uvijek prelazi s toplijeg tijela na hladnije.Zapravo toplinske pumpe rade kao i hladnjaci ali sada s obrnutim ciklusom, uzimaju toplinu izvana i predaju je u objekt.

 

5. Što dobivam zamjenom starog kotla za grijanje ?

Prije svega stari kotlovi rade na fosilna goriva, imaju znatno slabije faktore iskoristivosti i naj?eš?e su predimenzionirani, tako da troše mnogo više pogonskog goriva, ulja ili plina ?ija cijena zbog sve ve?e potražnje a ograni?enosti resursa konstantno raste, klasi?ne kotlove na drva ovdje uop?e ne možemo uspore?ivati jer iako vrlo dobar izvor topline, ali ne može raditinautomatski, eventualno kotlove na pelete.

Gubici starijih kotlova zajedno s gubicima u ispušnim plinovima iznose od 30-35%.

 

6. Da li je dovoljno kod sanacije sustava grijanja zamijeniti stari kotao novim ?

Ugradnjom novijeg kotla bitno ?ete popraviti njegovu iskoristivost, no još uvijek ?ete ostati vezani za fosilna goriva, ugradnjom toplinske pumpe dobivate garantirano štedljiv, dugovje?an, nezahtjevan, neovisan o fosilnim gorivima i ekološki prihvatljiv sustav grijanja.

 

7. Zamjena starog kotla dizalicom topline ?

Da, mogu?e je bez dodatnih izmjena u sustavu radijatorskog grijanja.U ve?ini slu?ajeva vaši postoje?i predimenzionirani radijatori rade s polaznom temperaturom od 65°C, a naše dizalice topline s najnovijom EVI tehnologijom mogu posti?i temperaturu polaznog voda te temperature.

 

8. Niskotemperaturna sustavi grijanja/hla?enja i dizalice topline ?

Dizalice topline idealni su izvori topline kod niskotemperatunih sustava grijanja, kao što su podno, zidno grijanje i stropno grijanje/hla?enje. Budu?i da su dizalice topline niskotemperaturni izvori topline u kombinaciji s niskotemperaturnim površinskim sustavima grijanja dobivamo najve?e COP faktore, najbolji komfor i najmanju potrošnju energije.

 

9. Dodatni argumenti za zamjenu starog uljnog kotla dizalicom topline ?

Nije nam potreban spremnik loživog ulja, bilo ukopan u dvorištu, pa je pitanje u kakvom je stanju nakon desetak i više godina u zemlji, bilo u kotlovnici/podrumu gdje samo zauzima mjesto. Nema više smrada od loživog ulja, financiranje grijanja za cijelu sezonu unaprijed otpada, nema potrebe za servisiranjem plamenika, zamjenom filtera.Postoje?i dimnjak možete koristiti za npr. kamin ili kalijevu pe? ili ga jednostavno odjavite i izbjegnite troškove redovitog pregleda od strane ovlaštene dimnja?arske službe.

 

10. Dodatni argumenti za dizalicu topline contra plinskih kotlova/bojlera

Priklju?ak na plinsku mrežu ?esto u režiji Lokalne samouprave i distributera plina naraste i preko 20 000 Kn, a što je znatan trošak. Potrošnja elektri?ne energije dizalica topline je manja ili u najgorem slu?aju financijski jednaka potrošnji plinskih ure?aja, na današnjem nivou cijene plina za koje svi govore da su dvostruko ispod prosjeka EU. Za dizalicu topline ( ovisno o snazi ) dovoljan je standardni priklju?ak na elektroenergetski sustav od cca 6-10 kW.

 

11. Što je potrebno promijeniti na instalaciji grijanja ?

Prilikom ugradnje dizalice topline sustav grijanja mora biti prilago?en samoj dizalici. U ve?ini slu?ajeva potrebni su minimalni zahvati na instalaciji npr. zamjena cirkulacione crpke, postoje?i radijatori mogu se zadržati iako bi preporuka bila da se dodaju ?lanci kako bi radili u niskotemperaturnom režimu rada.Ugradnjom novih prozora ili npr. termo fasade smanjuju se gubici topline tako da i postoje?i radijatori naj?eš?e zadovoljavaju i bez dodatnih ?lanaka.

 

12. Kako se kod dizalica topline priprema topla voda ?

Dizalice topline ili toplinske crpke bez problema proizvode toplu vodu temperature 55°C, kratkotrajno zagrijavanje iznad te temperature radi sprje?avanja razvoja bakterija ostvaruje se elektro grija?em.Spremnici tople vode grijani pomo?u dizalice topline imaju posebno velik izmjenjiva? topline kako bi se toplina mogla brže i efikasnije prenijeti.Toplinske crpke tipa Zrak/Voda u ljetnim mjesecima, kad su temperature zraka visoke, rade s vrlo visokim COP pa dobivamo toplu vodu s minimalnim utroškom el. energije, a opet neovisno o danu/no?i i vremenskoj prognozi.

 

13. Toplinska crpka i solarni kolektori ?

Za dogrijavanje sustava grijanja solarna tehnologija nije razumna nadopuna toplinskoj crpki.Toplinski dobici dobiveni od sunca  u ljetnim mjesecima su zapravo preveliki i neiskoristivi ( osim za proizvodnju velikih koli?ina tople vode u kampovima, hotelima, apartmanima i sli?no ), a u zimskim mjesecima kad imamo potrebu su premali ( osim u dobro gra?enim objektima u npr. Dalmaciji ), dok toplinske pumpe rade cijele godine. Dakako solarni sustavi su dobra stvar, no bez državnih subvencija i uz cijene takvih sustava rok povrata investicije je dosta duga?ak.

U republici Hrvatskoj po uzoru na EU, uvedene su  subvencije za ugradnju toplinskih pumpi, u iznosu od 40% investicije !

 

14. Mogu li koristiti samo toplinsku pumpu ili trebam rezervni izvor topline ?

Moderne toplinske crpke predvi?ene su da pokrivaju potrebe objekta za toplinom cijele godine u potpunosti i samostalno, ovakav monovalentan na?in grijanja ima prednost ispred svih drugih varijanti.U onom dijelu hladnijih dana, s vrlo niskim vanjskim temperaturama, bez obzira na izvor topline iz okoliša ( voda,tlo,zrak ) elektro grija? u toplinskoj crpki nadokna?uje potrebnu energiju za grijanje objekta.Ova varijanta je svoju ekonomsku isplativost pronašla u ?injenici da je povoljnije nadoknaditi potrebu za toplinskom energijom elektro grija?em u možda 5% ukupno godišnjih radnih sati dizalice topline nego uzimati ve?u, predimenzioniranu dizalicu topline.

Rezervni izvor topline je dodatni i naj?eš?e nepotrebni trošak, osim ako je to kakav kamin, koji ima svoju estetsku funkciju, a uklopljen je u sustav grijanja cijelog objekta.

 

15. Može li moja dizalice topline raditi potpuno besplatno ?

Koje pitanje ! No uz odre?eno po?etno ulaganje MOŽE ! Ugradnjom fotonaponskih modula za proizvodnju elektri?ne energije, možete osim rasvjete i drugih trošila u objektu pogoniti i toplinsku crpku i na taj na?in imate potpuno besplatno grijanje ili hla?enje Vašeg objekta , pripremu potrošne tople vode i što je vrlo važno ENERGETSKI ste NEOVISNI i ekološki savjesni.

 

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
Visitors Counter